Ekonomija Njemačke: Alarmantna Stanje u Poslovnom Sektoru
Prošle godine, Njemačka je svjedočila velikom broju zatvaranja firmi, sa 196.100 preduzeća koja su nestala, što predstavlja povećanje od 16 procenata u odnosu na 2023. godinu. Ovaj trend zatvaranja firmi nimalo nije beznačajan, budući da je to najviši broj od 2011. godine, kada je zemlju pogodila svjetska finansijska kriza. Ove informacije dostavila je agencija Creditreform zajedno sa ekonomskim institutima ZEW, ukazujući na hitne izazove s kojima se suočavaju njemačka preduzeća. Ova alarmantna situacija naglašava potrebu za urgentnim mjerama kako bi se osigurala stabilnost i budućnost njemačke ekonomije.
Alarmantna Situacija u Različitim Sektorima
Prema riječima Patrika-Ludviga Hanča iz Creditreforma, „broj firmi koje trajno zatvaraju vrata u svim sektorima privrede je alarmantan“. Njemačke firme suočavaju se s visokim troškovima energije u proizvodnji, što dovodi do dodatnog pritiska na njihov profit. U kontekstu globalnih energetskih kriza, troškovi energenata su se drastično povećali, a mnoge kompanije nisu u mogućnosti da prenesu te troškove na krajnje potrošače zbog tržišnih ograničenja. Osim toga, sve jača konkurencija iz inostranstva dodatno otežava stvaranje profitabilnih poslovnih modela.
U sektoru energetski intenzivne proizvodnje, na primjer, broj propalih firmi porastao je za čak 26 procenata, što iznosi oko 1.050 preduzeća. Ovo je posebno zabrinjavajuće za regije koje su zavisne od industrijske proizvodnje, kao što su Sjeverna Rajna-Vestfalija i Bavarska, gdje su ova preduzeća često ključni poslodavci i ekonomski stubovi zajednice.
Osim toga, slična sudbina zadesila je i IT sektor, kao i područja razvoja, ekološke tehnologije i dijagnostike. Ovi sektori su se očekivali kao ključni za budući rast ekonomije, ali su se našli u teškoj situaciji. Naime, Sandra Gotšalk iz ZEW upozorila je da deficit kvalifikovane radne snage ozbiljno pogađa ove sektore. Mnoge kompanije su u potrazi za inženjerima i stručnjacima sa znanjima iz najnovijih tehnologija, ali na tržištu rada često ne mogu naći kandidate koji zadovoljavaju njihove potrebe.
Posljedice Zatvaranja Firmi
Uzrok zatvaranja firmi nije isključivo bankrot. Mnogi vlasnici, posebno oni koji se približavaju penziji, često ne uspevaju pronaći nekoga ko bi preuzeo njihov posao. Na taj način, čak i profitabilne firme bivaju zatvorene jer njihova uprava procjenjuje da nema dugoročne perspektive za uspješno poslovanje. Ovakva situacija je posebno zabrinjavajuća u sektoru ugostiteljstva, koji se suočava s brojnim izazovima.
Ugostiteljski sektor se suočava s dodatnim preprekama u obliku promjena u potrošačkim navikama. Pandemija je rezultirala trajnim promjenama u načinu na koji ljudi konzumiraju usluge, a trendovi kao što su povećana potražnja za dostavom hrane ili fleksibilne radne aranžmane učinili su da mnogi tradicionalni ugostitelji izgube svoje kupce. Ovaj sektor je stoga kritičan za njemačku ekonomiju, ali se suočava s izazovima koji ga mogu dovesti do potpunog kolapsa ako se hitno ne adresiraju.
Izazovi u Ugostiteljstvu
Njemačko ugostiteljstvo je u krizi, što se može vidjeti kroz sve veći broj zatvorenih restorana, hotela i drugih sličnih objekata. Ovaj sektor, koji je tradicionalno bio jedan od stubova njemačke ekonomije, sada se suočava sa padom broja posjetilaca i posljedicama globalne pandemije. Vlasnici ugostiteljskih objekata često se bore s niskim prihodima i visokom konkurencijom, što dodatno otežava njihovu situaciju. U mnogim slučajevima, ugostitelji su primorani na zatvaranje svojih lokala, čak i ako su oni nekada bili uspješni. Ovaj trend dovodi do smanjenja radnih mjesta i dodatnog pritiska na lokalnu ekonomiju.
Osim ekonomskih izazova, vlasnici ugostiteljskih objekata se suočavaju i s problemima u zapošljavanju radne snage. Mnogi radnici su napustili sektor tokom pandemije, tražeći sigurnije i stabilnije opcije zaposlenja, što je dodatno otežalo situaciju. U trenutku kada se čini da se situacija stabilizuje, velika većina ugostitelja nije u mogućnosti da pronađe kvalifikovanu radnu snagu, što doprinosi još većim problemima i potencijalnim zatvaranjima.
Uticaj na Mala Preduzeća
Zatvaranje firmi nije ograničeno samo na velika preduzeća. Većinu zatvorenih firmi čine mala preduzeća, koja su često najranjivija u takvim uslovima. Ova preduzeća često nemaju potrebne resurse ili podršku kako bi se nosila s izazovima tržišta. U posljednjih nekoliko godina, primjetno je povećanje broja zatvorenih firmi u sektorima kao što su farmaceutska industrija i hemija, gdje su tradicionalno mala preduzeća bila ključni igrači. Njihova borba za opstanak pokazuje koliko su ranjivi na promjene u ekonomskoj klimi i kakav uticaj globalne krize može imati na svakodnevno poslovanje.
Na primjer, mnogi od ovih malih preduzeća se oslanjaju na lokalne dobavljače i klijente, pa kada se suoče s padom prodaje ili povećanjem troškova, njihova sposobnost da prežive postaje ozbiljno ugrožena. Dok su velika preduzeća često sposobna da se prilagode ili da traže alternativne izvore finansiranja, mala preduzeća često nemaju istu fleksibilnost. To može imati dugoročne posljedice ne samo na njihovo postojanje, već i na lokalne ekonomije koje zavise o njihovim uslugama i proizvodima.
