Istek roka za prijavu na izbore za predsjednika Republike Srpske
Sa današnjim danom, 31. oktobar 2025. godine, istekao je rok za prijavu na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar 2025. godine. Ovi izbori dolaze nakon turbulentnog perioda u političkom životu entiteta, uzrokovanog pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine koja je rezultirala gubitkom mandata aktuelnog predsjednika, Milorada Dodika. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) objavila je da su se prijavile pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata. Ova informacija predstavlja značajan korak u pripremama za izbore koji bi mogli preoblikovati politički pejzaž Republike Srpske.
Prijavljene političke stranke
Među prijavljenim političkim strankama nalaze se:
- Savez za novu politiku
- Ekološka partija Republike Srpske
- Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića
- Srpska demokratska stranka (SDS)
- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik
Svaka od ovih stranaka ima svoje specifične politike i strategije koje će nastojati predstaviti biračima. Na primjer, Savez za novu politiku fokusira se na reforme koje bi trebale unaprijediti transparentnost vlasti i smanjiti korupciju, dok Ekološka partija Republike Srpske planira staviti naglasak na očuvanje životne sredine, što postaje sve važnije pitanje među građanima. Ove različite perspektive donose dinamičan dijalog i mogućnost za birače da izaberu kandidate koji najbolje odražavaju njihove vrijednosti.
Nezavisni kandidati
Osim političkih stranaka, prijavili su se i dva nezavisna kandidata:
Nakon što su prijave završene, CIK će izvršiti provjeru i ovjeru svih prijavljenih kandidata. Ovaj proces uključuje provjeru da li kandidati ispunjavaju zakonom propisane uvjete, što je ključno za održavanje demokratskih standarda i transparentnosti tokom izbora. Očekuje se da će ova provjera trajati nekoliko nedelja, a rezultati će biti objavljeni javnosti, omogućavajući biračima da donesu informisane odluke.
Očekivanja i spekulacije o kandidatima
Već je poznato da će vodeće političke stranke, kao što su SNSD i SDS, imati svoje kandidate. Prema informacijama iz stranačkih krugova, SNSD se najvjerojatnije odlučuje za Sinišu Karana, bivšeg ministra unutrašnjih poslova i trenutnog ministra visokog obrazovanja. Ova informacija dolazi iz neimenovanih izvora unutar stranke, što ukazuje na mogući unutrašnji sukob unutar stranke oko izbora kandidata, ali i na potrebu za jakom ličnošću koja može mobilizirati birače.
S druge strane, SDS je odlučio da kandidira Branka Blanušu, profesora sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci. Ova odluka je izazvala različite reakcije među opozicijskim strankama, koje smatraju da su konsultacije sa drugim opozicijskim partijama bile potrebne prije nego što je donesena konačna odluka o kandidatu. Opozicija je izrazila zabrinutost da će ovakav potez dodatno fragmentirati opozicione glasove, što bi moglo olakšati SNSD-u da zadrži vlast.
Političke strategije i reakcije opozicije
Kada je riječ o nezavisnim kandidatima, Slavko Dragičević ima bogato političko iskustvo, budući da je ranije bio član SNSD-a i čak se kandidovao za predsjednika RS-a 2014. godine. Njegova kandidatura je izazvala kontroverze, a opozicija ga je optuživala da je u prošlosti koristio svoje kandidature za trgovinu političkim uticajem. Ove sumnje postavljaju pitanje njegovih budućih planova i strategija u nadolazećim izborima.
Opozicija se također oglasila povodom kandidature Branka Blanuše, naglašavajući potrebu za širim dogovorom među opozicijskim strankama. Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, najavio je da će njegova stranka u narednim danima donijeti odluku o mogućoj podršci određenom kandidatu. Ova situacija odražava složenost političkog pejzaža u Republici Srpskoj i izazove s kojima se suočavaju stranke u izgradnji jedinstvene opozicione platforme. Pokušaji stvaranja koalicije između opozicionih stranaka mogli bi dodatno uticati na rezultat izbora, a pregovori koji se vode u ovom trenutku mogu biti ključni za izglede opozicije.
Važnost izbora i troškovi
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske dolaze kao rezultat pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, koji je 6. augusta 2025. godine oduzeo mandat Miloradu Dodiku. Ova presuda je otvorila vrata za nove izbore, a CIK je procijenio ukupne troškove provođenja izbora na 6.460.000 KM. Ova cifra dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije i značaj izbora za budućnost entiteta. Uticaj ovih izbora može biti dugoročan, a očekuje se da će rezultati oblikovati političku dinamiku u Republici Srpskoj u godinama koje dolaze.
Tokom previranja u političkom životu Republike Srpske, izbori će biti ključni trenutak koji će oblikovati budućnost ovog entiteta. Stranke će morati prilagoditi svoje strategije i predstave kako bi privukle birače, dok će nezavisni kandidati imati priliku da pokažu svoje vizije i planove za promjene. U narednim mjesecima, politička scena će se sigurno dodatno zakomplicirati, a svi očigledno očekuju intenzivne kampanje i rasprave. Osim toga, pitanja kao što su ekonomski razvoj, borba protiv korupcije i jačanje institucija će biti u fokusu kampanje, s obzirom na to da građani traže odgovore i konkretne planove na ovim frontovima.
