Upozorenje na geopolitičku krizu u Bosni i Hercegovini

U današnjem svijetu, geopolitičke promjene su brze i često nepredvidive, a Bosna i Hercegovina se suočava s posebnim izazovima. Prof. dr. Zlatko Hadžidedić, istaknuti stručnjak za međunarodne odnose, skreće pažnju na ozbiljnost situacije koja se razvija u Bosni i Hercegovini, naročito u svjetlu izostanka novog američkog ambasadora u Sarajevu. Ova situacija nije samo administrativni neuspjeh, već predstavlja potencijalnu prijetnju opstanku države. U posljednjih šest mjeseci, BiH je ostala bez stalnog američkog diplomate, što je zabrinjavajuće s obzirom na ključnu ulogu koju Sjedinjene Američke Države igraju u održavanju mira i stabilnosti u regionu.

Hadžidedić naglašava da nedostatak američkog prisustva može imati dalekosežne posljedice, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za čitavu regiju Balkana. Ukoliko se SAD odluče povući iz ovog područja, BiH bi mogla postati meta različitih vanjskih utjecaja, posebno onih koji dolaze od strane zemalja koje ne dijele iste vrijednosti demokratije i ljudskih prava. Ova situacija može otvoriti vrata za jačanje utjecaja drugih velikih sila, kao što su Rusija ili Kina, koje bi mogle iskoristiti oslabljen položaj SAD-a kako bi nametnule svoje interese. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina bi mogla postati poligon za sukobe interesa, što bi dodatno destabilizovalo ionako krhku političku situaciju.

Hadžidedić u svom razmatranju ukazuje na to kako bi povlačenje američkog ambasadora moglo dovesti do dominacije drugih svjetskih igrača, posebno Evropske unije i Velike Britanije. “Ako Amerikanci okrenu leđa Evropi, naći ćemo se u teškoj situaciji, jer će opstanak države biti upitan,” upozorava Hadžidedić. Ova izjava odražava zabrinutost mnogih analitičara koji smatraju da bi BiH bez podrške SAD-a mogla postati ranjiva na unutrašnje tenzije između etničkih grupa, što bi moglo dovesti do novog talasa nestabilnosti.

Simbolički značaj prazne ambasadorske fotelje ne smije biti potcijenjen. Ova situacija ne ukazuje samo na administrativne poteškoće, već i na degradaciju državnog autoriteta. Bosna i Hercegovina, koja je historijski bila pod snažnim okriljem američke politike, sada se suočava s izazovima koji bi mogli ugroziti njen suverenitet. Kada u Sarajevu ne postoji stalni predstavnik američke vlade, to znači da BiH gubi važan most prema velikim silama koje su nekada podržavale njen suverenitet. Ova praznina može stvoriti osjećaj nesigurnosti među građanima, koji se već bore s ekonomskim i političkim izazovima.

U ovom kontekstu, treba spomenuti trenutnu političku dinamiku unutar BiH. Hadžidedić ističe da se vlasti u zemlji fokusiraju na površna pitanja umjesto na ključne izazove. Kao primjer navodi inicijativu članice Predsjedništva Željke Cvijanović koja je nedavno predložila nominaciju Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir. Hadžidedić ovu ideju smatra “plitkom i prizemnom”, jer Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne treba medijske trikove, već čvrste i stabilne međunarodne partnere koji će pomoći u rješavanju složenih pitanja kao što su ekonomski oporavak, vladavina prava i pomirenje među različitim etničkim grupama.

Na kraju, Hadžidedić apelira na sve relevantne aktere da se fokusiraju na jačanje međunarodnih odnosa i očuvanje pažnje na Bosni i Hercegovini. Stabilnost i opstanak države zavise od sposobnosti da se izgrade trajne i funkcionalne veze sa zapadnim zemljama. U vrijeme kada geopolitičke igre dominiraju svijetom, Bosna i Hercegovina ne može priuštiti luksuz da ostane bez podrške svojih tradicionalnih saveznika. Kroz aktivno angažovanje u međunarodnim organizacijama i suradnju s partnerskim zemljama, BiH može raditi na jačanju svojih institucionalnih kapaciteta i stvaranju sigurnijeg okruženja za svoje građane.

U svjetlu ovih izazova, Bosna i Hercegovina mora ostati na radaru međunarodnih zajednica. Prisutnost Sjedinjenih Američkih Država i drugih ključnih igrača je od suštinskog značaja za očuvanje mira i stabilnosti u regionu. Hadžidedićova upozorenja služe kao podsjetnik na to koliko je važno održavati otvoren dijalog i raditi na izgradnji povjerenja između različitih etničkih i političkih grupa unutar zemlje. Samo kroz saradnju i zajedničke napore moguće je stvoriti stabilnu budućnost za Bosnu i Hercegovinu, koja će biti otporna na vanjske pritiske i unutrašnje sukobe.