Neophodan popis stanovništva u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina se već duži niz godina suočava s izazovima u prikupljanju i analizi demografskih podataka. Od posljednjeg popisa stanovništva koji je održan 2013. godine, razne spekulacije o broju stanovnika, migracijama i demografskim trendovima ostale su neprovjerene i neuređene. Ova situacija predstavlja ozbiljan problem, posebno u zemlji gdje su odluke o ključnim pitanjima, poput obrazovanja i zdravstva, često zasnovane na statistici. Nedostatak ažuriranih podataka neproporcionalno utječe na društvene i ekonomske aspekte života građana, otežavajući planiranje i provedbu bitnih javnih politika. Ovaj problem nije samo administrativne prirode, već duboko ukorijenjen u političke i društvene dinamike koje oblikuju BiH.
Političke prepreke i nedostatak konsenzusa
Jedan od glavnih uzroka zašto se novi popis još uvijek nije održao su političke prepreke i nedostatak konsenzusa među entitetima. U Federaciji BiH, političke stranke često imaju različite prioritete kada je u pitanju demografska politika. Dok postoji snažna želja za fokusiranjem na ekonomske i demografske aspekte, u Republici Srpskoj naglašava se potreba za jasnim iskazivanjem nacionalnih i vjerskih identiteta. Ove razlike u pristupu dodatno otežavaju dogovor o pitanjima metodologije i formi anketiranja, bez kojih je nemoguće provesti uspješan popis. Također, često se javljaju i strahovi od netačnih ili pristrasnih rezultata, što dodatno usložnjava situaciju.
Uticaj migracija na demografsku sliku
Procjene govore da je Bosna i Hercegovina od 2013. godine izgubila više od polovine miliona stanovnika, što je ekvivalentno nestanku cijelog grada. Mladi, često u potrazi za boljim životom, napuštaju zemlju, dok porodice odlaze u potrazi za stabilnijim uvjetima za život. Ove migracije ne predstavljaju samo statistički fenomen; one su duboko emocionalne i društvene, ostavljajući praznine u zajednicama i utičući na demografski sklad. Nažalost, dok druge države u regionu unapređuju svoje statističke podatke i planiraju na osnovu njih, BiH ostaje zakovana u prošlosti, oslanjajući se na zastarjele i netočne podatke. U ovom kontekstu, nedostatak popisa ne samo da otežava procjenu trenutne situacije, već i otežava planiranje budućnosti, jer nije jasno kako migracije utiču na strukturu stanovništva.
Posljedice nedostatka podataka
Odsustvo ažuriranih podataka ne predstavlja samo administrativni problem, već ima i ozbiljne posljedice na planiranje javnih politika. Bez tačnih informacija o broju stanovnika nije moguće pravilno planirati resurse u zdravstvu, obrazovanju i drugim ključnim sektorima. Na primjer, kako se može znati koliko doktora ili učitelja je potrebno ako ne postoje tačni podaci o broju pacijenata i učenika? Takva situacija vodi ka neefikasnosti i nerazmjernoj raspodjeli javnih sredstava. U praksi, ovo može značiti da određene oblasti ostaju zapostavljene ili pak preopterećene, što dodatno pogoršava kvalitet života građana. U zdravstvu, to može rezultirati redovima i nedostatkom medicinskih usluga, dok u obrazovanju može doći do smanjenja kvaliteta nastave usljed nedostatka učitelja.
Međunarodni kontekst i legitimitet
U savremenom svijetu, podaci o stanovništvu i njihovoj analizi su ključni za ostvarivanje međunarodne saradnje i pristupanje raznim projektima i fondovima. Organizacije poput Evropske unije i Svjetske banke često zahtijevaju ažurirane i pouzdane podatke prije nego što odobre finansijske resurse. Odsustvo popisa dodatno slabi položaj BiH na međunarodnoj sceni, čime se smanjuje njen kredibilitet i mogućnost privlačenja investicija. Na primjer, bez jasnog demografskog profila, investitori se teško odlučuju za ulaganje, jer ne mogu procijeniti tržišni potencijal. Također, nedostatak podataka otežava BiH da se predstavi kao ozbiljan partner u međunarodnim poslovima, što može imati dugoročne posljedice po ekonomiju zemlje.
Simbolička vrijednost popisa
Jedan od najsnažnijih argumenata za održavanje novog popisa jeste simbolička vrijednost samog čina. Zemlja koja ne zna koliko ljudi živi na njenom tlu, kakve su njihove porodice i gdje se nalaze, gubi svoju sliku i identitet. U svijetu gdje drugi narodi imaju jasnu predstavu o svom stanovništvu, Bosna i Hercegovina ostaje u magli neizvjesnosti. Čin održavanja popisa predstavlja ne samo prikupljanje podataka, već i afirmaciju prava svakog građanina da bude evidentiran i da njegovo postojanje bude priznato. Ova situacija vodi ka dodatnoj političkoj fragmentaciji i polarizaciji, jer svaka stranka i grupacija imaju svoje “brojke”, ali nikad istinu. Time se dodatno komplikuju odnosi među različitim etničkim grupama, a sama država gubi mogućnost da deluje kao jedinstvena zajednica.
Zaključak: Put ka budućnosti
U konačnici, održavanje novog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini ne bi smjelo biti samo pitanje politike, već i pitanje dostojanstva i pravičnosti. Potrebno je da BiH konačno sazna koga ima, koliko ih je i gdje su otišli svi oni koji su sanjali bolji život. Bez popisa, nema plana, nema vizije, a samim tim ni budućnosti. Ovaj proces može poslužiti kao temelj za izgradnju društva koje će se oslanjati na činjenice, a ne na političke kalkulacije, i koje će biti sposobno odgovoriti na izazove savremenog svijeta. U tom smislu, pozivamo sve relevantne aktere, uključujući vlade, nevladine organizacije i međunarodne partnere, da se angažuju na ovom vitalnom pitanju i pomognu u stvaranju uslova za održavanje novog popisa stanovništva. Samo tako možemo osigurati bolju budućnost za sve građane BiH, gdje će svaki pojedinac imati svoje mjesto i glas.
