Referendum u Republici Srpskoj: Milorad Dodik i presuda Suda BiH
U posljednje vrijeme, politička scena Bosne i Hercegovine doživjela je značajne turbulencije, a jedan od ključnih faktora koji je izazvao ovakvu situaciju jeste najava predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, o održavanju referenduma u vezi s presudom Suda Bosne i Hercegovine. Ova presuda, kojom je Dodik osuđen i kojoj je izrečena zabrana političkog djelovanja, pokrenula je lavinu reakcija unutar samog entiteta, ali i šire u političkom spektru BiH. Mnogi se pitaju kakve će dugoročne posljedice imati ovaj potez na stabilnost i jedinstvo zemlje.
Dodik smatra da je referendum način da se narod izjasni, naglašavajući kako će, ukoliko dođe do glasanja, rezultat biti obavezujući za njega. Ova odluka izaziva brojne kontroverze, s obzirom na to da se mnogi analitičari i pravni stručnjaci pitaju o legalnosti i legitimnosti takvog poteza. Opozicione stranke, posebno one koje su okupljene oko tzv. Trojke, javno su kritizirale Dodikov plan. Ove stranke upozoravaju da bi referendum mogao predstavljati pokušaj rušenja pravosudnih institucija i ugrožavanje vladavine prava, što bi dodatno pogoršalo ionako napetu političku situaciju u zemlji.
Datum referenduma i reakcije političkih aktera
Prema najavama, referendum bi mogao biti održan 18. ili 25. oktobra, dok će konačan datum odrediti Narodna skupština Republike Srpske. Ova situacija dodatno komplikuje političke odnose u BiH, gdje se već dugo vremena vodi debata o političkoj stabilnosti i potrebi za reformama koje bi osigurale održiv mir i suživot među različitim narodima i etničkim grupama. Izvršna vlast Republike Srpske podržala je Dodikovu inicijativu, ocjenjujući presudu Suda BiH kao politički motivisanu i neprihvatljivu. Ovaj stav podržava i značajan dio javnosti u Republici Srpskoj, koja se osjeća nezadovoljnom odlukama visokih sudskih tijela koja, kako tvrde, nisu u skladu s interesima entiteta.Pravni stručnjaci, međutim, upućuju na to da referendum neće imati pravnu snagu da poništi odluku Suda, već da služi kao alat za mobilizaciju podrške za Dodika i njegovu politiku. Ovakva pravna procjena ukazuje na to da bi ishod referenduma mogao biti više simboličan nego praktičan, što bi moglo dodatno uzburkati političke vode unutar entiteta i zemlje. Strateški gledano, Dodik nastoji osnažiti svoju poziciju u političkom pejzažu, koristeći referendum kao sredstvo za demonstraciju svoje popularnosti među biračima. Ovaj pristup, iako rizičan, može mu donijeti značajnu političku kapitalizaciju, pogotovo ako uspije mobilizirati svoje pristalice na način koji će ga učvrstiti kao neupitnog lidera.
Pristupi pravnom sistemu i političke strategije
Dodik je istovremeno podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH, tražeći privremenu zabranu izvršenja presude. Ovaj pravni korak može značajno utjecati na njegovu političku budućnost. Ukoliko Ustavni sud usvoji njegov zahtjev, to će mu omogućiti da nastavi obavljanje funkcija dok se pravni postupak ne završi. Na taj način bi izbjegao neposredne posljedice koje bi mogle nastati uslijed presude. S druge strane, ukoliko sud odbije zahtjev, Dodik će biti obavezan da se povinuje presudi, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po njegovu političku karijeru. U tom kontekstu, jasno je da se Dodik bori ne samo za svoje političko opstanak, već i za opstanak svojih pristalica koje se oslanjaju na njegovu vlast.Ova situacija stavlja Republiku Srpsku pred izazov balansiranja između političkih ambicija njenog lidera i potrebe za poštovanjem pravosudnih odluka. Kako se bliži datum referenduma, tako raste i tenzija među političkim akterima i građanima, koji se pitaju šta će biti s demokratijom i institucijama u Republici Srpskoj. Održavanje referenduma, iako pravno sporno, može postati simbol političkog otpora i test snage Dodika unutar entiteta. Strahovi da bi ovaj potez mogao dodatno polarizirati društvo, kao i izazvati nemire, nisu bez osnova, s obzirom na povijest političkih tenzija unutar BiH.
